Skip to content
Opens in a new window
Listen to this chapter • 5:23

[1] U taj čas dođu Isusu učenici i zapitaju ga: „Ko je najveći u Nebeskom carstvu?”

[2] Isus pozove malo dijete i postavi ga među njih

[3] pa reče: „Zaista vam kažem, ako se ne obratite i ne postanete poput ovoga djeteta, nikada nećete ući u Nebesko carstvo.

[4] U Nebeskome je carstvu, dakle, najveći onaj ko se ponizi kao ovo malo dijete.

[5] Ko u moje ime primi ovakvo dijete, mene prima.

[6] Ali ko jednoga od ovih malehnih što vjeruju u mene navede da posrne u vjeri, bilo bi mu bolje da mu o vrat objese mlinski kamen kojeg okreće magarac i da potone u morsku dubinu.

[7] Teško svijetu, jer navodi na grijeh! Sablazni moraju doći, ali teško čovjeku kroz kojega dolaze.

[8] Navodi li te na grijeh vlastita ruka ili noga, odsijeci je i baci. Bolje da u Život odeš kljast ili hrom nego da s objema rukama i s objema nogama budeš bačen u vječni oganj.

[9] Navodi li te na grijeh vlastito oko, iskopaj ga i baci. Bolje da jednook odeš u Život nego da s oba oka budeš bačen u ognjeni pakao.

[10] Pazite da ne prezrete nijednoga od ovih malehnih. Jer kažem vam da njihovi anđeli na Nebu neprestano gledaju lice mojega nebeskoga Oca.

[11] A Sin Čovječiji došao je spasiti izgubljene.”

[12] „Šta mislite, da neko ima sto ovaca i da jedna od njih zaluta, neće li ostaviti onih devedeset devet u gori i poći potražiti zalutalu?

[13] Zaista vam kažem, ako je uspije naći, više će se radovati što je pronašao tu jednu ovcu nego zbog onih devedeset devet koje nisu zalutale.

[14] Tako ni vaš nebeski Otac ne želi da propadne ijedan od ovih malehnih.”

[15] „Ako ti brat zgriješi, ukori ga nasamo. Posluša li te, pridobio si brata.

[16] Ako te ne posluša, uzmi sa sobom još jednoga ili dvojicu da se svaka tvrdnja temelji na iskazu dvojice ili trojice svjedoka.

[17] Ne posluša li ni njih, reci Zajednici. Ako ne posluša ni Zajednice, neka ti bude kao paganin i ubirač poreza.

[18] Zaista vam kažem, šta god svežete na Zemlji, bit će svezano na Nebu, i šta god odriješite na Zemlji, bit će odriješeno na Nebu.

[19] Također vam kažem: ako dvojica od vas na zemlji jednodušno zamole za bilo šta, moj će im nebeski Otac to dati.

[20] Jer gdje se dvojica ili trojica sastanu u moje ime, tu sam i ja s njima.”

[21] Tada mu priđe Kefa i upita: „Gospode, koliko puta da oprostim bratu koji je zgriješio protiv mene? Sedam puta?”

[22] „Ne sedam puta”, odgovori mu Isus, „već sedamdeset puta sedam!

[23] Nebesko je carstvo kao kad gospodar odluči izravnati račune sa slugama.

[24] Kad su počeli obračunavati, dovedu mu jednoga koji mu je dugovao deset hiljada talenata.

[25] Kako nije mogao vratiti, gospodar naredi da se prodaju on, žena, djeca i sve što imaju, te da se tako podmiri dug.

[26] Sluga padne ničice pred njim i zamoli: Imaj strpljenja sa mnom i sve ću ti vratiti!

[27] Gospodar se sažali nad njim, oslobodi ga i oprosti mu dug.

[28] Ali kad taj sluga izađe, susretne prijatelja koji je njemu dugovao sto denara. Ščepa ga za vrat i počne ga daviti govoreći: Vrati što si dužan!

[29] Prijatelj klekne pred njega i zamoli: Strpi se sa mnom i vratit ću ti!

[30] Ali sluga nije htio pričekati, nego ga povede i baci u tamnicu dok ne vrati dug.

[31] Kad su drugi njegovi prijatelji vidjeli šta se dogodilo, mnogo se ožaloste te odu i sve ispričaju njegovom gospodaru.

[32] Nato ga gospodar pozove i reče: Zli slugo! Ja sam tebi oprostio sav dug, jer si me zamolio!

[33] Nisi li se i ti mogao smilovati svojem prijatelju kao što sam se ja tebi smilovao?

[34] I gnjevni ga gospodar preda mučiteljima dok ne vrati sav dug.

[35] Tako će i moj nebeski Otac postupiti s vama ne oprostite li svojem bratu od sveg srca.”

Evanđelje Po Mateju — Chapters