Skip to content
Opens in a new window
Listen to this chapter • 5:05

[1] Kralj Salomon je vladao nad cijelim Izraelom.

[2] Ovo su bili njegovi vrhovni činovnici: Azarja, sin svećenika Sadoka.

[3] Elihoref i Ahija, Šišini sinovi, bijahu tajnici; i Josafat, Ahiludov sin, pisar;

[4] Benaja, Jojadanov sin, bijaše vojskovođa, a Sadok i Abjatar svećenici.

[5] Azarja, Natanov sin, bijaše postavljen nad nadzornike; A Zabud, sin Natanov, bio je savjetnik, kraljev prijatelj.

[6] Akišar bijaše upravnik nad palačom, a Adoniram, Abdin sin, nadzirao je radnike.

[7] Salomon je imao dvanaest nadstojnika nad cijelim Izraelom koji su kralja i njegov dvor snabdijevali hranom; i svako bi ovaj posao obavljao jednom mjesečno.

[8] A ovo su njihova imena: sin Hurov na gori Efrajim;

[9] sin Dekerov u Makasu, u Bet Šemešu, Šaalbimu i Elon Bet Hananu.

[10] Sin Hesedov u Arubotu, nad Sohom i cijelom zemljom Hefer.

[11] Abinadabov sin nad cijelim gorjem Dor. Taj je za ženu imao Tafatu, jednu od Salomonovih kćeri.

[12] Baana, Ahiludov sin, u Tanaku i Megidu i nad cijelim Bet Šeanom, koji se nalazi kraj Sartana i ispod Jizreela, od Bet Šeana do Abel Mekole, sve do s onu stranu Jokmeama.

[13] Sin Geberov u Ramotu u Gileadu, on je posjedovao sela Jaira, sina Manašeova, u Gileadu i cijeli Argob, koji je u Bašanu, šezdeset prostranih gradova opasanih zidinama i učvršćenih mjedenim prijevornicama.

[14] Ahinadab, sin Idov u Mahanajimu.

[15] Akimas u Naftaliju; i on se oženio jednom od Salomonovih kćeri, Basmatom.

[16] Baana, Hušajev sin, u Ašeru i Balotu.

[17] Jošafat, Paruahov sin, u Jisakaru.

[18] Šimej, Elin sin, u Benjaminu.

[19] Geber, Urijin sin, u zemljama Gilead, Sihona, kralja Amorećana i Oga, bašanskog kralja. On bijaše nadstojnik nad tim zemljama.

[20] No, Jude i Izraela bi koliko i morskog pijeska. Tako su se veselili, jeli i pili.

[21] Tako je Salomon vladao nad svim kraljevstvima, od Eufrata preko filistejske zemlje do granica Egipta; donosili su mu danak i služili za cijelog života.

[22] No, Salomonu je svakodnevno trebalo trideset kora bijelog brašna i šezdeset kora običnog brašna;

[23] deset utovljenih volova, dvadeset volova s paše i stotinu ovaca – osim jelena, srna, divokoza i ugojene peradi.

[24] Jer vladao je u cijeloj zemlji zapadno od Eufrata, od Tafse do Gaze, nad svim kraljevstvima s ove strane rijeke; i mir je svuda vladao

[25] Juda i Izrael živješe sigurno, svaki pod svojom lozom i smokvom, od Dana do Beer-Šebe, sve dok je živio Salomon.

[26] Salomon je imao četrdeset hiljada konjušnica za konje koji su vukli bojna kola i dvanaest hiljada konjanika.

[27] I spomenuti nadstojnici snabdijevaše hranom Salomona i sve one koji su sjedali za kraljev sto; svaki u svome mjesecu, i nisu dopuštali da ičega manjka.

[28] Donosili su i ječam i slamu za tegleće i ostale konje, tamo gdje bilo potrebe, svaki po svome redu.

[29] I Bog podari Salomonu mudrost, mnogo razboritosti i široko srce, poput pijeska na morskoj pučini.

[30] I Salomonova mudrost bijaše veća od mudrosti svih sinova istoka i mudrosti svih Egipćana.

[31] Doista, bio je mudriji od svih ljudi, mudriji čak i od Etana Ezrahanina, od Hemana, Kalkola i Darde, sinova Maholovih; i Salomon steče slavu među svim okolnim narodima.

[32] Pripisuje mu se tri hiljade izreka, a ispjevao je i hiljadu i petsto pjesama.

[33] Govorio je i o stablima, o kedrovini na Libanonu pa do izopa koji izrasta iz zidina. Besjedio je i o stoci, o pticama, o glistama i ribama.

[34] I od svih su naroda pristizali da čuju Salomonove mudrosti, dolazili su i od svih kraljeva svijeta oni koji su čuli za njegovu mudrost.

Prva Knjiga Kraljeva — Chapters