[1] Braćo, želja mog srca i molitva Bogu za njih jeste njihovo spasenje.
[2] Svjedočim za njih da imaju revnosti za Boga, ali ne sa pravim razumijevanjem.
[3] Ne poznajući Božiju pravednost, teže da uspostave svoju vlastitu pravednost, i nisu se podvrgli Božijoj pravednosti.
[4] Jer Mesija je svršetak Zakona, i vodi u pravednost svakog koji vjeruje.
[5] Mojsije, naime, piše o pravednosti Zakona: Onaj koji je vrši, od nje će i živjeti.
[6] No, pravednost vjere govori ovako: Ne reci u svom srcu: Ko će uzaći na Nebo? – to jest, da Mesiju dovede dolje.
[7] Ili: Ko će sići u Bezdan? – to jest, da dovede Mesiju iz mrtvih.
[8] I šta govori? Blizu ti je riječ; u tvojim je ustima i u tvom srcu, to je riječ vjere koju objavljujemo.
[9] Jer ako svojim ustima priznaješ Gospoda Isusa i u svom srcu vjeruješ da Ga je Bog digao iz mrtvih, bit ćeš spašen.
[10] Vjera srca vodi u pravednost, a priznanje usta u spasenje.
[11] Jer i Pismo kaže: Ko u Njega vjeruje, neće se razočarati.
[12] Nema razlike između Jevreja i Grka, jer je isti Gospodar svih, i bogat je za sve koji Ga zazivaju.
[13] I ko god zazove ime Gospodnje, bit će spašen.
[14] Kako će zazvati Onoga u Koga nisu vjerovali? Kako će vjerovati u Onoga o Kome nisu čuli? A kako će čuti ako im neko ne najavi?
[15] Kako li će najaviti ako nisu poslani? Kao što je i pisano: Kako su krasne noge onih koji najavljuju Radosnu vijest dobrote.
[16] Ali nisu svi poslušali Radosnu vijest. Jer i Izaija kaže: Gospode, ko je povjerovao našoj riječi?
[17] Dakle, vjera dolazi od poruke, a poruka po Mesijinoj riječi.
[18] A ja kažem: Zar nisu čuli? Zaista, njihov glas prošao je cijelom Zemljom, a njihove riječi po čitavom svijetu.
[19] Onda pitam: Nije li Izrael znao? Mojsije kaže: Izazvat ću vas na ljubomoru zbog naroda koji to nije, i rasrdit ću vas nerazumnim narodom.
[20] A Izaija hrabro veli: Našli su me oni koji me nisu tražili, pokazao sam se onima koji nisu pitali za mene.
[21] A Izraelu poručuje: Cijelog dana pružao sam ruke narodu neposlušnom i pobunjeničkom.