[1] I Gospod reče Mojsiju na brdu Sinajskom:
[2] „Poruči Izraelovim sinovima: Kada stignete u zemlju koju ću vam darovati, neka zemlja slavi Gospodu subotu.
[3] Šest godina njive zasijavaj i vinograd obrezuj te skupljaj plodove.
[4] Ali neka sedme godine zemlja ima svoju subotu odmora, subotu Gospodnju, kada nećeš zasijavati njive svoje i vinograd obrezivati.
[5] A i ono što nakon žetve samo naraste, nemoj žnjeti; i grožđe u svom neobrezanom vinogradu nemoj brati, neka je to godina odmora zemlji.
[6] I neka vam ova subotna godina donese hrane: tebi, slugama tvojim i služavkama, najamnicima tvojim i gostima koji kod tebe žive;
[7] i sve što rodi neka bude hrana stoci i divljim životinjama u zemlji tvojoj.
[8] I izbrojte sedam godina subotnjih, dakle sedam puta sedam godina, tako da vrijeme sedam godina subotnjih iznosi četrdeset i devet godina.
[9] Neka se potom oglasi truba, u sedmome mjesecu, desetoga dana; neka se na Dan pomirenja oglasi truba u cijeloj zemlji vašoj.
[10] I pedesetu godinu posvetite te proglasite slobodu za sve ljude što u zemlji žive. To je godina jubilejska kada će se svaki od vas vratiti na svoj posjed i porodici svojoj.
[11] Neka je pedeseta godina za vas jubilejska: nemojte sijati niti žnjeti ono što rodi samo te godine, a ni grožđa nemojte brati u vinogradima neobrezanim.
[12] Jer godina je jubilejska; neka je sveta za vas, sa polja jedite što samo rodi.
[13] Te godine neka se svako vrati na svoju baštinu.
[14] Ako bližnjem svome zemlju prodate ili zemlju od njega kupite, ne varajte brata svoga,
[15] po broju godina od godine jubilejske to kupi od njega, a on neka tebi proda po broju godina žetve.
[16] Ako je godina puno, onda mu cijenu povećaj a ako ih je malo, onda je smanji; jer određeni broj žetvi ti prodaje.
[17] Zato ne varajte jedni druge, nego se bojte Boga svoga; jer Ja sam Gospod, Bog vaš.
[18] Zato se držite Mojih zapovijedi i čuvajte odredbe Moje te ih izvršavajte; tako ćete sigurno živjeti u zemlji svojoj.
[19] I neka vam zemlja pruži plodove svoje da jedete dok se ne zasitite i da bezbjedno živite.
[20] A kada upitate: ‘Što ćemo jesti sedme godine kad ne sijemo i ne skupljamo ljetinu?’
[21] Onda znajte da ću šeste godine blagosloviti zemlju da rodi za tri godine;
[22] tako da kad osme godine budete sijali, jesti ćete plod raniji sve do godine devete; dok ne rodi nova jedite prijašnje ljetine.
[23] Zemlju ne smijete prodati potpuno, jer ona pripada Meni. Jer ste tuđinci i stranci kod Mene.
[24] I u cijelom kraju koji vam pripada neka bude otkupa zemlje.
[25] Ako brat tvoj osiromaši te proda nešto od svoje baštine, onda neka kao otkupitelj dođe njegov najbliži rod; neka otkupi ono što je brat prodao.
[26] A ako nema otkupitelja, a rukama svojim može zaraditi onoliko koliko je potrebno za otkup,
[27] neka godine koje prođu od prodaje obračuna i nadoknadi kupcu, da sam opet dođe do svoje baštine.
[28] A ako ne može platiti nadoknadu, neka ono što je prodao ostane u rukama kupca sve do godine jubilejske; a te će se godine ono povratiti, i on će se vratiti na svoju baštinu.
[29] Ko proda kuću unutar zidina grada, taj za otkup ima godinu dana. Godinu jednu ima pravo otkupa.
[30] A ako je ne otkupi za godinu dana, neka onda kuća koja je unutar zidina grada ostane kupcu i njegovoj porodici kao imanje neotkupljivo; ona se u godini jubilejskoj ne vraća.
[31] A neka se kuće u selima koje nisu opasane zidom računaju poput polja i zemlje; mogu se otkupiti, i jubilejske godine se vraćaju.
[32] A što se tiče gradova levitskih i kuća u njihovom vlasništvu – oni imaju vječito pravo otkupa.
[33] I kada neko nešto kupi od levita, onda će se prodata kuća vratiti u vlasništvo jubilejske godine, jer kuće u gradovima levitskim su vlasništvo njihovo među sinovima Izraelovim.
[34] Ali neka se pašnjaci oko gradova njihovih ne prodaju jer su njihovo imanje vječito.
[35] Ako osiromaši brat tvoj te se ne može više izdržavati, pomozi mu kao da je tuđinac ili gost; uzmi ga da kod tebe živi.
[36] Nemoj mu uzimati kamate niti lihvariti, boj se Boga svoga, i neka brat tvoj živi s tobom.
[37] Novac mu ne posuđuj na kamatu niti mu hranu pozajmljuj radi dobiti.
[38] Ja, Gospod, Bog sam vaš, koji sam vas izveo iz zemlje egipatske da vam darujem zemlju Kanaan i da vam budem Bog.
[39] I ako brat tvoj kraj tebe osiromaši, pa ti se mora prodati, nemoj ga koristiti kao roba,
[40] neka ti služi kao najamnik i došljak do godine jubilejske
[41] Neka onda slobodan pođe od tebe s djecom svojom i neka se vrati na djedovinu svoju.
[42] Jer Moje sluge su oni koje izvedoh iz zemlje egipatske, zato se ne prodaju u ropstvo.
[43] Nemoj nad njim gospodarit grubo, boj se Boga svoga.
[44] A što se tiče robova i ropkinja tvojih, koje ćeš imati, kupuj ih od naroda što žive oko vas.
[45] Možete ih kupovati od stranaca među vama i rodbine njihove koja je kod vas rođena u zemlji vašoj; njih možete kao vlasništvo zadržati.
[46] Možete ih djeci svojoj poslije vas u vlasništvo trajno ostaviti. Neka vam služe, ali nad braćom svojom, sinovima Izraelovim, nećeš vladati; neka grubo ne gospodari jedan nad drugim.
[47] Kada se tuđinac ili gost obogati, a brat tvoj kraj njega osiromaši pa se proda tuđincu, gostu ili rodbini njegovoj,
[48] neka potom, nakon što se prodao, ostane pravo otkupa za njega; brat ga njegov može otkupiti,
[49] stric, rođak ili bilo ko iz porodice njegove. Ili neka se sam otkupi ako rukama svojim stekne dovoljno.
[50] A neka s kupcem svojim računa od godine kad se prodao do godine jubilejske. I cijena njegova neka se obračuna po broju godina, i neka se provedeno vrijeme računa kao najamnika.
[51] Ako je ostalo još mnogo godina, neka isplati za svoju otkupninu srazmjerno od cijene kupovine.
[52] A ako je ostalo još malo godina, do godine jubilejske neka se obračuna po godinama službe i neka plati srazmjerno tim godinama.
[53] Neka je kod njega kao najamnik, godinu na godinu, ali neka on ne vlada nad njim grubo pred očima tvojim.
[54] Ali ako se ne otkupi na jedan od ovih načina, neka se oslobodi na godinu jubilejsku, zajedno s djecom svojom,
[55] jer Izraelovi sinovi služe Meni; sluge su Moje koje izvedoh iz zemlje egipatske. Ja, Gospod, Bog sam vaš.