[1] I Mojsije nastavi besjediti Izraelu,
[2] pa im reče: „Danas mi je stotinu i dvadeset godina, ne mogu više ulaziti i izlaziti; i sam Gospod mi je kazao: ‘Ne smiješ prijeći preko ovog Jordana!’
[3] Gospod, Bog tvoj, sam će pred tobom prijeći; On će sam ove narode pred tobom uništiti, kako biste njihova imanja zauzeli. Jošua će pred vama ići, kako je Gospod kazao.
[4] I Gospod će s njima postupiti onako kako je postupio sa Sihonom i Ogom, kraljevima Amorejaca, i njihovom zemljom, koje je iskorijenio.
[5] I Gospod će ih vama predati, a vi s njima postupajte po svim naredbama, koje sam vam zapovjedio.
[6] Budite snažni i hrabri! Nemojte ih se plašiti i bojati, jer Gospod, Bog vaš, s vama hodi; neće vas napustiti i ostaviti!”
[7] I Mojsije pozva Jošuu te mu reče pred očima cijelog Izraela: „Budi snažan i hrabar! Jer ti ćeš sa ovim narodom ići u zemlju za koju se Gospod zakleo da će je darovati očevima tvojim, i ti ćeš je njima u baštinu predati.
[8] No Gospod pred vama hodi; On će biti uz tebe i neće te napustiti i ostaviti; nemoj se plašiti i bojati!”
[9] I Mojsije zapisa zakon i predade ga svećenicima, sinovima Levija, koji nosiše Kovčeg saveza Gospodnjeg, i starješinama izraelskim.
[10] I Mojsije im naredi: „Kad prođe sedam godina, u vrijeme oprosne godine, na Blagdan koliba,
[11] kada sav Izrael dolazi kako bi se pred Gospodom, Bogom tvojim, prikazao na mjestu koje će On izabrati – tada čitaj ovaj zakon pred cijelim Izraelom, pred njihovim ušima.
[12] Skupi narod, muškarce, žene i djecu, i tuđinca koji je u tvojim kapijama, da čuju i da nauče, da se Gospoda, Boga tvoga, plaše i da paze da sve riječi ovog zakona slijede.
[13] I djeca njihova, koja ga još ne poznaju, neka ga čuju, kako bi se Gospoda, Boga vašeg, plašila, sve vrijeme dok budete boravili u zemlji u koju polazite preko Jordana da biste je zaposjeli.”
[14] I Gospod reče Mojsiju: „Gle, vrijeme se bliži kad ti valja mrijeti! Pozovi Jošuu i stupite u Šator susreta da mu dam zapovijedi!”
[15] A Gospod se pojavi u Šatoru susreta kao stup oblaka; stup je lebdio nad ulazom u Šator.
[16] I Gospod reče Mojsiju: „Gle, sada ćeš leći uz očeve svoje, a ovaj će se narod podići i bluditi za tuđim bogovima zemlje u koju dolazi; i napustit će Me i raskinuti Savez koji sam načinio.
[17] Tako će se u to vrijeme Moja srdžba raspaliti da ću ih napustiti i Svoje lice skriti da bi bili proždrti. Mnoge će ih nevolje i zla snaći i toga će dana reći: ‘Zar me nisu snašle sve ove nevolje zato što moj Bog nije među nama?’
[18] No ja ću u to vrijeme Svoje lice potpuno kriti zbog sveg zla koje su načinili – zato što se okrenuše drugim bogovima.
[19] A sada sebi zapišite pjesmu što slijedi, i neka je Izraelovi sinovi nauče. Stavi je u njihova usta, kako bi Mi ova pjesma bila svjedok protiv Izraelovih sinova.
[20] Jer odvest ću ih u zemlju, koju sam obećao očevima njihovim, zemlju u kojoj teče med i mlijeko, i oni će jesti, zasititi se i debeli postati; drugim će se bogovima okrenuti, njima služiti, a Mene će prezirati i Moj savez raskinuti.
[21] I neka ova pjesma svjedoči protiv njih kada ih snađu mnoge nevolje i zla; nje neće nestati sa usana njihovih potomaka, jer Ja znam misli njihove, s kojim već sada hode, prije no što ih dovedem u zemlju koju sam im obećao!”
[22] Tako Mojsije zapisa pjesmu toga dana i Izraelce nauči pjesmi.
[23] I on zapovijedi Jošui, sinu Nunovom, govoreći: „Budi snažan i hrabar! Jer ti ćeš Izraelove sinove odvesti u zemlju koju sam im obećao i ja ću biti s vama!”
[24] A kad Mojsije dovrši s time da riječi zakona u potpunosti zapiše u jednu knjigu,
[25] tad naredi levitima, koji nosiše Gospodnji kovčeg saveza govoreći:
[26] „Uzmite ovu Knjigu zakona i položite je u Kovčeg saveza Gospoda, Boga svoga, kako bi tamo bila svjedokom protiv vas.
[27] Jer ja poznajem vašu neposlušnost i tvrdoglavost. Gle, bili ste neposlušni Gospodu do dana današnjeg, dok sam među vama živio; koliko ćete više biti nakon moje smrti!
[28] Skupite sada preda mnom sve starješine i nadstojnike vaših plemena, a ja ću ove riječi na njihove uši zboriti, i nebesa i zemlju protiv njih kao svjedoke sazvati.
[29] Jer ja znam da ćete nakon moje smrti, zasigurno, postupiti opako i da ćete skrenuti sa staze koju sam vam zapovjedio; zato će vas na kraju nevolja snaći, jer ćete činiti ono što je zlo u očima Gospodnjim i srditi Ga djelima vaših ruku.”
[30] Zatim Mojsije izgovori pred cijelom zajednicom Izraela riječi pjesme ove, od početka do samog kraja: