[1] I cijela se zajednica Izraelovih sinova sabrala u Šilu, i tu razapela Šator susreta; i zemlja im se pokorila.
[2] Ali bijaše još sedam plemena sinova Izraelovih kojima nije dodijeljena baština.
[3] I Jošua reče sinovima Izraelovim: „Koliko ćete još oklijevati da pođete i da zauzmete zemlju koju vam je Gospod, Bog očeva vaših, darovao?
[4] Uzmite po tri čovjeka iz svakog plemena, a ja ću ih poslati; i neka pođu, prođu kroz zemlju i neka popišu sve po baštinama i neka se zatim vrate!
[5] Neka podijele zemlju na sedam dijelova. Neka Juda ostane na južnom području, a neka dom Josipov prebiva u sjevernom dijelu.
[6] No vi napravite popis zemlje i razdijelite je na sedam dijelova, pa ga donesite meni, a ja ću vam žrijeb baciti pred Gospodom, Bogom našim!
[7] Jer Leviti nemaju udio među vama, nego je svećenstvo Gospodnje njihova baština. Gad, Ruben i polovica plemena Manašeova svoju su baštinu primili s onu stranu Jordana, ka istoku, koju im je Mojsije, sluga Gospodnji, darovao.”
[8] Onda ljudi krenuše, a dok su išli Jošua im dade zapovijed da popišu zemlju: „Pođite i proputujte kroz zemlju, popišite je, pa se vratite meni, a ja ću vam ovdje, u Šilu, baciti žrijeb pred Gospodom!”
[9] Tako ovi ljudi krenu pa prođu zemljom i popišu je u jednu knjigu, po gradovima, u sedam dijelova, potom se vrate Jošui u tabor u Šilu.
[10] Tad im Jošua baci žrijeb u Šilu, pred Gospodom, i Jošua tamo podijeli zemlju među sinovima Izraelovim, svakome njegov dio.
[11] I žrijeb pade sinovima Benjaminovim prema njihovim rodovima. Područje koje im žrijebom dopade bijaše smješteno između sinova Judinih i sinova Josipovih.
[12] I njihova je sjeverna granica počinjala na Jordanu te išla preko grebena na sjeveru Jerihona i prelazila gorje na zapadu, pa zatim završavala u pustinji Bet Aven.
[13] Odatle je nastavljala ka Luzu, to jeste Betelu; potom se granica spuštala južno od Luza, to jeste Betela, dolazila do Atarot Adara, kraj planine koja je na jugu, u donjem Bet Horonu.
[14] Zatim se granica protezala dalje i skretala ka zapadnoj strani, južno od planine, koja leži južno od Bet Horona, pa se završavala u Kirjat Baalu, to jeste Kirjat Jearimu, gradu sinova Judinih. To je zapadna strana.
[15] Južna je strana počinjala od kraja Kirjat Jearima, zatim se nastavljala zapadno do izvora voda Neftoah,
[16] potom se spuštala do podnožja planine, koja leži prema dolini Hinom, u ravnici Refaimovaca, pa prolazila kroz dolinu Hinom ka jugu do grebena Jebusejaca, i spuštala se do En Rogela.
[17] Onda se protezala ka sjeveru i dopirala do En Šemeša, i dalje ka Gelilotu, koji je naspram uzvišenja Adumima, pa zatim išla do Kamena Bohana, sina Rubenova.
[18] Onda je prelazila na greben naspram sjeverne Arave te se spuštala u samu Aravu.
[19] I granica je dosezala do grebena Bet Hogle ka sjeveru i završavala u sjevernom zaljevu Slanog mora, na južnom kraju Jordana. To je južna granica.
[20] No Jordan im je bio granica s istoka. To je baština sinova Benjaminovih i njihove granice okolo po rodovima njihovim.
[21] A ovo su gradovi sinova Benjaminovih po njihovim rodovima: Jerihon, Bet Hogla, Emek Kesis,
[22] Bet Haaraba, Samarajim, Betel,
[23] Avim, Para, Ofra,
[24] Keefar Haamona, Ofni i Gaba: dvanaest gradova i njihovih sela.
[25] Gibeon, Rama, Beerot,
[26] Mispe, Kefira i Mosa,
[27] Rekem, Jirpeel, Tarala,
[28] Sela, Haelef, Jebus, to jeste Jerusalem, Gibat i Kirjat; četrnaest gradova i njihovih naselja. To je baština sinova Benjaminovih po rodovima njihovim.