[1] Druge godine Nabukodonosorove vladavine kralj usni san. Njegova duša bi uznemirena, i nije više imao sna.
[2] Tad kralj naredi da se dovedu mađioničari, vračevi, vidovnjaci i Kaldejci da mu otkriju njegov san. Oni dođoše i stadoše pred kralja.
[3] Kralj im se obrati govoreći: „Usnih san, a duša mi se uznemiri da sazna san.”
[4] Tad Kaldejci odgovore kralju na aramejskom: „O, kralju, živio dovijeka! Ispričaj nam svoj san, a mi ćemo ga rastumačiti.”
[5] Kralj odgovori Kaldejcima: „Čvrsto odlučih: ako mi ne otkrijete san i ako ga ne rastumačite, onda ću vas raščerečiti i srušit ću vam kuće.
[6] No, ako mi otkrijete san i ako ga rastumačite, onda ću vam podariti poklone, čast i veliki ugled. Stoga mi otkrijte san i rastumačite ga.”
[7] Oni odgovore po drugi put: „Neka nam kralj ispriča svoj san, a mi ćemo ga rastumačiti.”
[8] Tad im kralj odgovori: „Dobro, znam da odugovlačite, jer vidite da je moja odluka čvrsta.
[9] Snaći će vas samo jedno ako mi ne otkrijete san, jer hoćete da me obmanjujete i lažete dok ne prođe vrijeme. Stoga mi ispričajte san, a ja ću tako znati da li ga možete rastumačiti.”
[10] Kaldejci odvrate kralju govoreći: „Nema tog čovjeka na ovome svijetu koji može udovoljiti kraljevu zahtjevu, jer nijedan silan i moćan kralj nije tražio slično od mađioničara, vračeva ili Kaldejaca.
[11] Kralj traži tešku stvar, i niko to ne može otkriti kralju osim bogova, koji ne borave među smrtnicima.”
[12] Kralj se potom rasrdio i naljutio, i zatim naredi da se pogube svi mudraci u Babilonu.
[13] Pošto je objavljena naredba da se mudraci pobiju, potraže i Daniela i njegove prijatelja da bi ih pogubili.
[14] Tad se Daniel obrati mudrim i razboritim riječima Arjoku, zapovjedniku kraljeve straže, koji je krenuo da pogubi babilonske mudrace.
[15] On reče Arjoku, kraljevom zapovjedniku: „Zašto je kraljeva odredba tako hitna?” Arjok objasni Danielu.
[16] A Daniel krene i zatraži da ga kralj pozove, i da će kralju rastumačiti san.
[17] Daniel ode doma i cijelu stvar predoči svojim drugovima Hananiji, Mišaelu i Azarji,
[18] i poruči im neka traže milost Boga nebesa u ovoj tajni, da Daniel i njegovi drugovi ne budu pogubljeni s ostalim mudracima Babilona.
[19] Danielu bi otkrivena tajna u noćnom viđenju, i Daniel blagoslovi Boga nebesa.
[20] Daniel odgovori i reče: „Neka je blagoslovljeno ime Božije dovijeka i za sva vremena, ime Onoga Koji je silan i mudar.
[21] On mijenja vremena i godišnja doba; On ruši i postavlja kraljeve; mudrost daje mudrima, znanje razumnima.
[22] On otkriva duboke i tajne stvari On zna šta je u tami, jer svjetlost je s Njime.
[23] Tebe hvalim, o, Bože mojih očeva, Tebe slavim i hvalim, jer Ti mi dade moć i mudrost; otkrio si mi ono što sam tražio, jer pokazao si mi kraljevu tajnu.”
[24] Potom Daniel ode Arjoku, čovjeku kojeg je kralj postavio da pogubi babilonske mudrace. Otišao je njemu i kazao: „Nemoj ubijati mudrace babilonske! Odvedite me kralju, i ja ću mu rastumačiti san.”
[25] Tad Arjok požuri i dovede Daniela pred kralja. Tad se obrati kralju govoreći: „Našao sam čovjeka među judejskim izbjeglicama. On će kralju rastumačiti san.”
[26] Tad kralj upita Daniela, kojeg su zvali Baltazar: „Možeš li mi otkriti san koji sam vidio i da li si kadar da ga rastumačiš?”
[27] Daniel odgovori kralju: „Nikakav mudrac, mađioničar, vrač ili zvjezdoznanac ne može kralju pokazati ono što traži,
[28] ali postoji Bog na nebesima koji otkriva tajne, a On je kralju Nabukodonosoru objavio ono što će se ubuduće desiti. Tvoj san, viđenja koja si imao dok si ležao u krevetu su ovakva:
[29] Tebi su, o, kralju, dok si ležao došle misli o tome što će biti poslije ovoga, a Onaj Koji otkriva tajne ti je obznanio šta će biti.
[30] No, ja nisam ništa mudriji od ostalih smrtnika, a ipak mi je otkrivena ova tajna zbog toga da rastumačim san kralju, da kralj spozna misli svoga uma.”
[31] „Gle kralju, pazi, ugledao si golemo viđenje. Ovo silno i nadasve sjajno viđenje je stajalo pred tobom. Bilo je strašno.
[32] Glava ovog viđenja bi od čistog zlata, prsa i ruke srebrene, a sredina i bedra mjedena.
[33] Noge bijahu željezne, a stopala jednim dijelom željezna, a drugim od gline.
[34] Dok si gledao, nešto ni nalik ljudskoj ruci isklesa kamenicu, a potom udari viđenje po željeznim i glinenim stopalima, i polomi ih na komade.
[35] Željezo, glina, mjed, srebro i zlato – sve to bi polomljeno na komade, i postade kao pljeva na gumnu ljeti, i vjetar je raznese tako da joj se kasnije ne nađe ni traga. No, kamen koji je udario na viđenje postade silna planina i prekri cijelu zemlju.
[36] Takav bi san, a sad ćemo ga rastumačiti kralju.
[37] Ti, o kralju, kralju nad kraljevima, ti kojem je Bog nebesa dao kraljevstvo, silu, moć i slavu,
[38] u čije ruke je predao čovječije sinove, ma gdje oni živjeli, zvijeri poljske, ptice nebeske, odredivši da nad njima svima vladaš – ti si zlatna glava.
[39] Poslije tebe ustat će drugo kraljevstvo, gore od tvoga, a za njim treće, mjedeno, koje će vladati svijetom.
[40] Za njim će se podignuti četvrto, snažno kao željezo koje sve lomi i mrvi. I kao što željezo slama, tako će i ono mrviti i gaziti.
[41] Noge i stopala koja si ugledao, dijelom načinjene od lončarske gline, drugim dijelom od željeza – bit će to podijeljeno kraljevstvo, ali bit će nešto željezne čvrstine u njemu, baš onako kako si vidio željezo pomiješano s glinom.
[42] Onako kako su noge dijelom bile od željeza, a drugim od gline, tako će i kraljevstvo u jednom dijelu biti čvrsto, a u drugom krhko.
[43] Kako si vidio da se željezo miješa sa glinom, tako će se i oni sastaviti u braku, ali neće ostati zajedno, isto onako kako i željezo i glina ne ostaju zajedno.
[44] Za vrijeme tih kraljeva će Bog nebesa osnovati kraljevstvo koje nikad neće biti uništeno, niti će to kraljevstvo ikada biti predano drugom narodu. Polomit će sva druga kraljevstva i opstat će dovijeka,
[45] baš onako kao i onaj kamen koji si ugledao, kojeg je iz gore izbila ruka ni nalik ljudskoj, i tako će polomiti i raskomadati željezo, mjed, srebro i zlato. Veliki Bog je kralju obznanio šta će biti nakon ovoga. San je pouzdan, a tumačenje sigurno.”
[46] Tad Nabukodonosor padne ničice i zahvali se Danielu, a potom naredi da se Danielu prinese žrtva i kad.
[47] Kralj reče Danielu: „Doista, tvoj Bog je Bog nad bogovima, Vladar nad kraljevima, Onaj Koji otkriva tajne jer je otkrio ovu tajanstvenost.”
[48] Tad kralj udijeli Danielu visoke časti i raskošne poklone, i učini ga vladarem jedne cijele babilonske pokrajine i upraviteljem nad svim muževima babilonskim.
[49] Daniel zatraži od kralja, i on postavi Šadraka, Mešaka i Abednega nad poslove ove babilonske pokrajine, a Daniel ostane na kraljevu dvoru.