[1] A Avram uze drugu ženu, po imenu Heturu.
[2] I ona mu rodi Zomrana i Joksana i Madana i Madijama i Jesvoka i Soijena.
[3] A Joksan rodi Savana i Dedana. A Dedanovi sinovi biše Asurim i Latusim i Laomim.
[4] A sinovi Madijamovi: Efar i Afir i Enoh i Avida i Eldaga. Svi bjehu djeca Heturina.
[5] A Avram dade sve što imaše Isaku;
[6] A sinovima svojih inoèa dade Avram dare, i opravi ih od Isaka sina svojega još za života svojega na istok, u istoèni kraj.
[7] I vijeka Avramova što poživje bješe sto i sedamdeset i pet godina.
[8] I onemoæav umrije Avram u dobroj starosti, sit života, i bi pribran k rodu svojemu.
[9] I pogreboše ga Isak i Ismailo u peæini Makpelskoj na njivi Efrona sina Sara Hetejina, koja je prema Mamriji;
[10] Na njivi koju kupi Avram od sinova Hetovijeh, ondje je pogreben Avram sa Sarom ženom svojom.
[11] I po smrti Avramovoj blagoslovi Bog Isaka sina njegova; a Isak življaše kod studenca živoga koji me vidi.
[12] A ovo je pleme Ismaila sina Avramova, kojega rodi Avramu Agara Misirka robinja Sarina,
[13] I ovo su imena sinova Ismailovijeh, kako se zvahu u plemenima svojim; prvenac Ismailov Navajot, pa Kidar i Navdeilo i Masam,
[14] I Masma i Duma i Masa,
[15] I Hadar i Teman i Jetur i Nafes i Kedma.
[16] To su sinovi Ismailovi, i to su im imena po selima i gradovima njihovijem, dvanaest knezova nad svojim narodima.
[17] A godine su vijeka Ismailova sto i trideset i sedam godina. Poslije onemoæav umrije, i bi pribran k rodu svojemu.
[18] I življahu od Evilata do Sura prema Misiru, kako se ide u Asiriju; i dopade mu prema svoj braæi svojoj da živi.
[19] A ovo je pleme Isaka sina Avramova: Avram rodi Isaka;
[20] A Isaku bješe èetrdeset godina kad se oženi Revekom, kæerju Vatuila Sirina iz Mesopotamije, sestrom Lavana Sirina.
[21] I Isak se moljaše Gospodu za ženu svoju, jer bješe nerotkinja; i umoli Gospoda, te zatrudnje Reveka žena njegova.
[22] Ali udarahu jedno o drugo djeca u utrobi njezinoj, te reèe: ako je tako, našto sam? I otide da pita Gospoda.
[23] A Gospod joj reèe: dva su plemena u utrobi tvojoj, i dva æe naroda izaæi iz tebe; i jedan æe narod biti jaèi od drugoga naroda, i veæi æe služiti manjemu.
[24] I kad doðe vrijeme da rodi, a to blizanci u utrobi njezinoj.
[25] I prvi izaðe crven, sav kao runo rutav; i nadješe mu ime Isav.
[26] A poslije izaðe brat mu, držeæi rukom za petu Isava; i nadješe mu ime Jakov. A bješe Isaku šezdeset godina, kad ih rodi Reveka.
[27] I djeca odrastoše, i Isav posta lovac i ratar, a Jakov bješe èovjek krotak i bavljaše se u šatorima.
[28] I Isak milovaše Isava, jer rado jeðaše lova njegova; a Reveka milovaše Jakova.
[29] Jednom Jakov skuha jelo, a Isav doðe iz polja umoran.
[30] I reèe Isav Jakovu: daj mi da jedem toga jela crvenoga, jer sam umoran. Otuda se prozva Edom.
[31] A Jakov mu reèe: prodaj mi danas prvenaštvo svoje.
[32] A Isav odgovori: evo, hoæu da umrem, pa što æe mi prvenaštvo?
[33] A Jakov reèe: zakuni mi se danas. I on mu se zakle; tako prodade svoje prvenaštvo Jakovu.
[34] I Jakov dade Isavu hljeba i skuhanoga leæa, i on se najede i napi, pa usta i otide. Tako Isav nije mario za prvenaštvo svoje.