[1] Pavle, poslanik Mesije Isusa voljom Božijom, po obećanju života u Mesiji Isusu,
[2] Timoteju, voljenom sinu: milost, milosrđe i mir od Boga Oca i našeg Gospoda Mesije Isusa!
[3] Zahvaljujem Bogu, Kojem služim od praočeva, čiste savjesti, dok te se neprestano sjećam u svojim molitvama, danju i noću.
[4] Kad se sjetim tvojih suza, čeznem da te vidim, da se ispunim radošću
[5] Sjećam se i istinske vjere koja je u tebi, koja se najprije nastanila u tvojoj baki Loidi i u tvojoj majci Euniki, a uvjeren sam da je i u tebi.
[6] Zbog toga te i podsjećam da raspiriš milosni dar Božiji, koji je u tebi po polaganju mojih ruku.
[7] Doista, Bog nam nije dao duha bojažljivosti, nego snage, ljubavi i razboritosti.
[8] Stoga, ne stidi se svjedočanstva našeg Gospoda, niti mene, Njegovog zatvorenika! Nego dijeli sa mnom nevolje za Radosnu vijest, po snazi Božijoj.
[9] On nas je spasio i pozvao nas svetim pozivom, ne po našim djelima, nego po Svojoj namjeri i milosti, koja nam je prije vječnosti darovana u Mesiji Isusu,
[10] a koja se sada ukazala pojavom našeg Spasitelja, Mesije Isusa. On je uništio smrt i rasvijetlio Život i nepropadljivost po Radosnoj vijesti,
[11] kojoj sam ja određen za glasnika, poslanika i učitelja.
[12] Zbog toga ovo i podnosim, ali se ne stidim, jer znam kome sam povjerovao i ubijeđen sam da je On u stanju da očuva što mi je povjerio za Onaj dan.
[13] Slijedi primjer zdravih riječi koje si od mene čuo u vjeri i ljubavi u Mesiji Isusu!
[14] To divno blago koje ti je povjereno, čuvaj po Duhu Svetom Koji prebiva u nama.
[15] Znaš da su se u Aziji svi okrenuli od mene, a među njima su i Figel i Hermogen.
[16] Neka Gospod iskaže milosrđe domu Oneziforovu, jer me on često ohrabrivao i nije se stidio mojih okova,
[17] nego kad je bio u Rimu, marljivo me tražio i pronašao.
[18] Neka ga Gospod daruje da nađe milosrđe u Onaj dan! A kako mi je sve služio dok je bio u Efezu, ti to jako dobro znaš!